21. 5. 2026.

Saradnici Instituta održali tribinu o Rečniku SANU u Institutu za bugarski jezik BAN

U okviru bilateralnog projekta Instituta za srpski jezik SANU i Instituta za bugarski jezik BAN, pod nazivom Deskriptivna leksikografija u Bugarskoj i Srbiji – prošlost, sadašnjost i budućnost (Tъlkovnata leksikografiя v Bъlgariя i Sъrbiя – minalo, nastoящe i bъdeщe), saradnici Instituta za srpski jezik SANU dr Nenad Ivanović, dr Slobodan Novokmet i dr Marijana Đukić održali su 18. maja 2026. godine tribinu u Institutu za bugarski jezik BAN Uloga i značaj Rečnika SANU u savremenoj leksikografiji.


Projekat se realizuje u skladu sa Tematskim planom zajedničkih projekata Srpske akademije nauka i umetnosti i Bugarske akademije nauka za period od 2026. do 2028. i pod koordinacijom Odbora za međuakademijsku saradnju SANU, a sa bugarske strane u njemu učestvuju doc. dr Cvetelina Georgieva, doc. dr Nadežda Kostova, asist. Deяn Draganov i prof. dr Diana Blagoeva. Koordinator i korukovodilac projekta sa srpske strane je akademik Ljubinko Radenković, a korukovodilac projekta je dr Nenad Ivanović.

Saradnici Instituta za srpski jezik SANU predstavili su bugarskim kolegama sa srodnog leksikografskog projekta (na kome se izrađuje veliki „Rečnik na bъlgarskiя ezik“) tri teme koje pokrivaju različite aspekte istorijata i metodologije izrade Rečnika SANU. Dr Nenad Ivanović govorio je o Rečniku SANU kao složenom leksikografskom delu (razvoju metoda i faza u izradi), tema dr Marijane Đukić bila je Nad leksičkim fondom Rečnika SANU: osnovni domeni kvalifikacije, a dr Slobodan Novokmet govorio je o Rečniku SANU kao izvoru gramatičkih podataka srpskog jezika.

Saradnici Instituta bili su i gosti direktora Instituta za bugarski jezik BAN, prof. dr Svetle Koeve, gde je u srdačnom i konstruktivnom razgovoru predstavljen rad oba instituta, kao i aktuelni naučni i leksikografski projekti koji se u njima realizuju.

Posebna pažnja u razgovoru sa leksikografskim kolektivom Instituta za bugarski jezik bila je posvećena poređenju metodologije izrade dva velika akademijina rečnika, organizaciji rada na rečničkoj građi, primeni savremenih digitalnih alata u leksikografiji, kao i mogućnostima za dalje unapređivanje saradnje između dve institucije u oblasti slovenske leksikografije i proučavanja savremenih jezičkih procesa. Leksikografi sa Instituta za bugarski jezik predstavili su svoju arhivu rečničke građe i objasnili kako se ona skuplja, čuva i koristi u izradi rečnika.

Ovom prilikom saradnicima Instituta uručene su i vredne knjige i izdanja Instituta za bugarski jezik BAN kao znak kolegijalne saradnje i prijateljstva.