msr Matija Nešović

Pozicija∶ istraživač-saradnik
Telefon∶

Naučna delatnost

Bavi se sintaksom i semantikom srpskog i drugih slovenskih jezika (prevashodno ruskog), kao i digitalnom humanistikom i računarskom lingvistikom.

Naročito je zainteresovan za temeljna pitanja gramatičke semantike, kao što su tranzitivnost, aspektualnost, temporalnost i semantičke uloge. Takođe, posebno ga zanima digitalna leksikografija i obrada prirodnih jezika.

Naučne oblasti

  • Lingvistika
  • Sintaksa
  • Semantika
  • Leksikologija
  • Digitalna humanistika
  • Računarska lingvistika

Naučni i stručni radovi

Petrović, S., Petrović-Savić, M., Španović, A., Bajčetić, L., Nešović, M., Todorić, J. (2025). Digitalizacija građe Odbora za onomastiku SANU — značaj, ciljevi i prvi koraci. U J. Moskovljević Popović, R. Stanković (ur.), Proceedings of the International Conference South Slavic Languages in the Digital Environment JuDig: Thematic Collection of Papers (knj. 1, str. 229–244). Filološki fakultet u Beogradu.

Nešović, M. (2024). Participska vrednost perfektivnih glagolskih prideva u adnominalnoj poziciji. Anali Filološkog fakulteta, 36(2), 53–73.

Nešović, M. (2024). O nekim osobenostima apozitivne relativne klauze u administrativnom stilu u srpskom i ruskom jeziku. Slavistika, 28(2), 53–70.

Nešović, M. (2024). Desinonimizacija kroz prizmu korpusne i vektorske analize kontekstualnih preferenci leksema kompjuter i računar. Philologia, 22(1), 1–13.

Nešović, M. (2023). Anglicizmi u srpskom i ruskom omladinskom žargonu (morfosintaksički i semantički aspekt). Slavistika, 27(1), 180–197.

Nešović, M. (2023). Govor sela Šehovci (opis fonološkog sistema i jedan sintaksički kuriozitet). Primenjena lingvistika, 24, 231–249.

Nešović, M. (2019). Nazivi srpskih sela i delova gradova u verbalnim asocijacijama govornika srpskog jezika. Slavistika, 23(2), 64–78.

Nešovič, M., Soйnikova, A. D. (2018). Motivaciя kak osnova processa obučeniя russkomu яzыku na filologičeskom fakulьtete Belgradskogo universiteta. U V mire russkogo яzыka i russkoй kulьturы (str. 120–122). Gosudarstvennый institut russkogo яzыka im. A. S. Puškina.

Nešović, M. (2016). Jednočlane rečenice u ruskim poslovicama i njihovi srpski ekvivalenti. U Maturski radovi 2015/16. godine (str. 44–61). Zadužbina Andrejević.

Prikazi

Nešović, M. (2023). Ekaterina Ivanovna Яkuškina (red.) Dominantы serbskoй kulьturы: lekcii po serbskoй kulьture, istorii i яzыku. Moskva: MAKS Press, 2023, 320. Slavistika, 27(2), 405–411.

Naučnopopularni tekstovi

Nešović, M. (2026). Zavijucima glagola viti [objava]. Instagram (@isj_sanu, rubrika Iz pera etimologa).

Nešović, M. (2024). Vrebaju li zmije (i zmajevi) sa zemlje ili ispod zemlje? [objava]. Instagram (@isj_sanu, rubrika Iz pera etimologa).

Nešović, M. (2024). Mora li vaseljena biti naseljena? [objava]. Instagram (@isj_sanu, rubrika Iz pera etimologa).

Nešović, M. (2023). Jesu li veštice vežbom postale vešte? [objava]. Instagram (@isj_sanu, rubrika Iz pera etimologa).

Nešović, M. (2023). Šta je o drvetu urezano u jeziku? [objava]. Instagram (@isj_sanu, rubrika Iz pera etimologa).

Nešović, M. (2023). Šta će nam kavijar kad imamo ajvar? [objava]. Instagram (@isj_sanu, rubrika Iz pera etimologa).

Nešović, M. (2021). Život po bakinom receptu. U M. Blažić (ur.), Srpski na srpskom (knj. 2, str. 232–233). Radio-televizija Srbije.

Nešović, M. (2021). Laptop kolaps. U M. Blažić (ur.), Srpski na srpskom (knj. 3, str. 250–251). Radio-televizija Srbije.

2016. Završio Filološku gimnaziju u Beogradu (glavni jezik: ruski).

2016. Upisao osnovne studije na Filološkom fakultetu u Beogradu, smer Srpski jezik i književnost (Filološki profil).

2017. Upisao osnovne studije na Filološkom fakultetu u Beogradu, smer Ruski jezik, književnost, kultura (trenutno u statusu apsolventa).

2021. Diplomirao na Filološkom fakultetu u Beogradu, smer Srpski jezik i književnost (Filološki profil).

2021. Upisao master studije na Filološkom fakultetu u Beogradu, smer Srpski jezik.

2022. Završio master studije na Filološkom fakultetu u Beogradu, smer Srpski jezik, odbranivši master rad na temu Anglicizmi u srpskom i ruskom omladinskom žargonu (morfosintaksički i semantički aspekt) pred komisijom u sledećem sastavu: prof. dr Duška Klikovac (mentor) i doc. dr Jovan Čudomirović.

2022. Upisao doktorske studije na Filološkom fakultetu u Beogradu, smer Srpski jezik.

2023. Zaposlio se na Odseku za digitalizaciju Instituta za srpski jezik SANU.

Tečno govori engleski i ruski jezik, služi se poljskim i češkim jezikom.

Matija Nešović je rođen 24. 1. 1998. godine u Beogradu. Osnovnu školu Đuro Strugar i Filološku gimnaziju u Beogradu završio je kao učenik generacije. Na osnovne studije na Grupi za srpski jezik i književnost Filološkog fakulteta u Beogradu upisao se 2016. godine, a završio ih je 9. 2. 2021. sa prosečnom ocenom 9,89. Iste godine upisao je master studije na Filološkom fakultetu u Beogradu na smeru Srpski jezik, koje je završio 20. 9. 2022. sa prosečnom ocenom 10, odbranivši master rad na temu Anglicizmi u srpskom i ruskom omladinskom žargonu (morfosintaksički i semantički aspekt) pod mentorstvom prof. dr Duške Klikovac. Trenutno je student 4. godine doktorskih studija na istom fakultetu, na modulu Srpski jezik. Na doktorskim studijama položio je sve ispite predviđene studijskim programom (sa prosečnom ocenom 10). Odobrena mu je izrada doktorske disertacije na temu Ambitranzitivnost u savremenom srpskom jeziku, a za mentora je određen doc. dr Balša Stipčević. U disertaciji planira da rasvetli kategoriju ambitranzitivnih glagola sa teorijskolingvističkog stanovišta, kao i da razvije model digitalnog valencijskog rečnika sa osloncem u obrađenom materijalu. Pored studija srbistike, na Grupi za ruski jezik, književnost i kulturu Filološkog fakulteta u Beogradu paralelno je završio kompletan kurikulum iz oblasti ruskog jezika, prevođenja i (slavističke) lingvistike (položivši preko 40 dodatnih ispita, sa prosečnom ocenom 10).

Predmet njegovog naučnog interesovanja su sintaksa i semantika srpskog i drugih slovenskih jezika (prevashodno ruskog), kao i digitalna humanistika i računarska lingvistika. Konkretno, naročito je zainteresovan za temeljna pitanja gramatičke semantike, kao što su tranzitivnost, aspektualnost, temporalnost i semantičke uloge. Takođe, posebno ga zanima digitalna leksikografija i obrada prirodnih jezika.

Govori ruski i engleski jezik, a služi se i poljskim, češkim i nemačkim jezikom. Pored toga, upoznat je i sa strukturom bugarskog i slovenačkog jezika. Poznaje i osnove staroslovenskog i latinskog jezika.

 

Radno iskustvo

Od oktobra 2020. godine bio je angažovan kao honorarni saradnik pri Odboru za onomastiku SANU na zadatku Digitalizacija onomastičke građe Odbora za onomastiku SANU u okviru projekta Onomastička istraživanja srpskog jezičkog prostora i izdavanje časopisa „Onomatološki prilozi“, gde je zajedno sa koleginicom msr Jovanom Todorić numerisao i pripremio za skeniranje preko pola miliona onomastičkih podataka. Tokom avgusta 2022. godine pod pokroviteljstvom i za potrebe Odbora za onomastiku SANU sakupljao je onomastičku građu na terenu (s. Šehovci, o. Mrkonjić Grad, Republika Srpska).

Od aprila 2023. godine zaposlen je na Odseku za digitalizaciju Instituta za srpski jezik SANU, gde učestvuje u različitim aktivnostima i projektima, kao što su digitalizacija Srpskih narodnih poslovica Vuka Stefanovića Karadžića, rad na onomastičkoj bazi podataka i na platformi Prepis. Osim toga, pomagao je i pri korekturi Priručnog etimološkog rečnika srpskog jezika i Rječnika iz književnih starina srpskih tokom pripreme digitalnih izdanja ovih leksikona.

Ima i dvogodišnje iskustvo u univerzitetskoj nastavi – od oktobra 2022. do oktobra 2024. držao je, kao saradnik van radnog odnosa (demonstrator), vežbe iz predmeta Savremeni ruski jezik P-1, P-2, P-3 i P-4 na Filološkom fakultetu u Beogradu. Njegov angažman je, osim izvođenja časova, podrazumevao i sprovođenje usmenog dela ispita, sastavljanje ispitnih testova i pomoć pri ocenjivanju radova.

Stručna usavršavanja

Letnja škola lingvistike i digitalne humanistike na Fakultetu društveno-humanističkih nauka u Lisabonu (kurs From Dictionaries to Knowledge Graphs – Perspectives and Applications for the Digital Era), 29. jun – 3. jul 2026.

Letnja škola digitalne humanistike i automatskog prepoznavanja teksta ATRIUM ATR Summer School (u organizaciji udruženja DARIAH) u Centru Mark Blok u Berlinu, 1–5. septembar 2025.

Radionica Creating Lexical Networks using Large Language Models (LLM) with a Focus on Synonym Extraction na Filološkom fakultetu u Beogradu, 23. novembar 2024.

Etimološka radionica na Drugom i Trećem lingvističkom seminaru za studente srpske filologije u Naučno-obrazovno-kulturnom centru Vuk Karadžić u Tršiću, 13–17. mart 2024. i 13–17. novembar 2024.

Radionica Communicating Your Research to NonSpecialists (u organizaciji časopisa Nature) u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, 4. oktobar 2024.

Letnja škola poljskog jezika NAWA Summer Course (nivo B1/B2, 75 sati nastave) na Univerzitetu u Vroclavu, 9–29. jul 2023.

Radionica o korišćenju veb-korpusa PDRS 1.0 (izrađenog u okviru projekta Javni diskurs u Republici Srbiji) u Institutu za srpski jezik SANU, 27–29. april 2023.

Studijski boravak na Moskovskom državnom univerzitetu M. V. Lomonosov, april 2018.

Učešća na naučnim skupovima

LXIV skup slavista na Filološkom fakultetu u Beogradu (20. februar 2026), tema referata: Netipična ambitranzitivnost: mogu li svršeni (i dvovidski) prelazni glagoli odstranjivati pravi objekat?

13. međunarodni interdisciplinarni simpozijum Susret kultura na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu (2. decembar 2024), tema referata (u koautorstvu sa dr Anom Španović): Semantička anotacija digitalnog izdanja Srpskih narodnih poslovica Vuka St. Karadžića: tok procesa, izazovi i moguća rešenja

Međunarodna konferencija Južnoslovenski jezici u digitalnom okruženju – JuDig na Filološkom fakultetu u Beogradu (23. novembar 2024), tema referata (u koautorstvu sa dr Snežanom Petrović, dr Mirjanom Petrović-Savić, dr Anom Španović, msr Lenkom Bajčetić i msr Jovanom Todorić): Digitalizacija građe Odbora za onomastiku SANU – značaj, ciljevi i prvi koraci

LXII skup slavista na Filološkom fakultetu u Beogradu (11. januar 2024), tema referata: O nekim osobenostima relativne klauze u administrativnom stilu u srpskom i ruskom jeziku

LXI skup slavista na Filološkom fakultetu u Beogradu (12. januar 2023), tema referata: Anglicizmi u srpskom i ruskom omladinskom žargonu (morfosintaksički i semantički aspekt)

Studentska lingvistička konferencija STULIKON na Filološkom fakultetu u Beogradu (11. maj 2019), tema referata: Jezička i naučna slika sveta: prehlada od hladnoće? (lingvokulturološki i etimološki aspekt)

Lingvistička konferencija V mire russkogo яzыka i russkoй kulьturы na Institutu A. S. Puškin, Moskva (26. april 2018), tema referata: Motivaciя kak osnova processa obučeniя russkomu яzыku na filologičeskom fakulьtete Belgradskogo universiteta

Učešća na projektima

Bio je angažovan na projektima Srpski digitalni imenoslov – izrada baze podataka i onlajn platforme onomastičke građe SANU i Daničić onlajn –  digitalizacija Rječnika iz književnih starina srpskih povodom 200 godina od rođenja Đure Daničića (Ministarstvo kulture Republike Srbije, 2025).

Predavanja i promocije

Održao je 5. maja 2026. gostujuće predavanje studentima 4. godine Grupe za srpski jezik i književnost Filološkog fakulteta u Beogradu. Tom prilikom je upoznao prisutne sa osnovama digitalne humanistike i glavnim aktivnostima Odseka za digitalizaciju, a predstavio je i istraživanje o ambitranzitivnim glagolima koje sprovodi u okviru rada na doktorskoj disertaciji.

Sa koleginicom msr Jovanom Todorić održao je 27. februara 2026. u Narodnoj biblioteci u Kruševcu predavanje pod naslovom Osnove digitalne humanistike. Predavači su prisutne upoznali sa osnovnim pojmovima u oblasti digitalne humanistike, a posebnu pažnju posvetili su digitalizaciji jezičke građe i izradi digitalnih jezičkih resursa.

Bio je jedan od predavača na seminaru Žargonizmi, frazeologizmi, dijalektizmi u odnosu na standardni jezik i digitalna humanistika u NOKC Vuk Karadžić u Tršiću (14–27. jul 2024) u okviru radionice iz digitalne humanistike. Tom prilikom je, zajedno sa koleginicama msr Lenkom Bajčetić i msr Jovanom Todorić, polaznicima predstavio osnove digitalne humanistike i korpusne lingvistike, obučavajući ih za rad na platformi NoSketch Engine, te za sprovođenje korpusno zasnovanih lingvističkih istraživanja. Bio je i komentor pri izradi dvaju učeničkih radova, koji su objavljeni u zborniku Mladi i srbistika 6 (Tršić: NOKC Vuk Karadžić, 2025).

Nagrade i priznanja

Nagrada Ljubomir Stojanović za najbolje srbističke master radove u akademskoj 2021/22. godini – drugo mesto, 6. novembar 2023.

Pohvala Filološkog fakulteta u Beogradu za izuzetan uspeh u akademskoj 2022/23. godini, 6. oktobar 2023.

Stipendija Dositeja Fonda za mlade talente Republike Srbije za najbolje studente završne godine master studija, 5. jul 2022.

Nagrada Prof. dr Radmila Milentijević za najboljeg diplomca u oblasti srpskog jezika, 27. jun 2022.

Drugo mesto na tradicionalnom Diktatu iz poljskog jezika (u konkurenciji studenata polonistike) u organizaciji Ambasade Republike Poljske, 12. novembar 2020.

Prvo mesto u V kategoriji (za studente rusistike) na NIS olimpijadi iz ruskog jezika, 24. maj 2019.